OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE
Akademski naziv: Diplomirani psiholog
Dužina trajanja studija: 4 godine / 8 semestara
Obim studija: 240 ESPB

Psihologija je samostalna naučna disciplina koja se bavi izučavanjem pojava psihičkog života, odnosno psihičkih procesa, osobina i ponašanja. Kao empirijska nauka, psihologija koristi naučne metode da otkrije zakonitosti ljudskog razvoja i delovanja.. To nam omogućava da bolje razumemo sebe i svet u kome živimo. Stoga je psihologija neizbežni deo ljudske delatnosti, jer je interakcija ljudi osnova svih vrsta odnosa, ljubavnih, profesionalnih, međukulturnih, itd.
Studije imaju za cilj sticanje znanja i veština u oblasti psihologije kao nauke, a kroz upoznavanje studenata sa predmetom, metodama i razvojem psihologije kao fundamentalne i primenjene nauke, osnovnim pojmovima i teorijskim školama i sistemima u psihologijij, mehanizmima, faktorima i osobenostima psihičkog života, metodologiji istraživanja. Ostim toga, cilj studija je usmeren i na osposobljavanje studenta za dalje usavršavanje i obavljanje različitih poslova u kojima se mogu implementirati psihološka znanja – u školama, klinikama i marketingu, profilisanje kadrova, samostalni savetodavni rad, psihoterapija i dr.
Po završetku programa student poseduje sveobuhvatna znanja i veštine iz različitih psiholoških disciplina, odnosno poznaje, razume i interpretira psihološke pojave, mehanizme i zakonitosti, kao i njihove biološke i društvene determinante; sposoban je da analizira psihološke probleme iz različitih psihološko-teorijskih perspektiva, da samostalno sprovodi naučna istraživanja u oblasti humanističkih nauka i društvenih delatnosti uz adekvatnu primenu istraživačkih metoda i tehnika, da učestvuje u projektovanju i realizaciji različitih psihosocijalnih programa kao i da samostalno obavlja delatnosti iz psihološke struke. Student poseduje kritičko i analitičko mišljenje, razvijene komunikacione veštine neophodne za obavljanje psihološke delatnosti; a takođe uspešno primenjuje stečena znanja u različitim oblastima primenjene psihologije, uz poštovanje metodoloških i etičkih principa.
DA LI ĆU SE SA PRAKTIČNIM DELOM PROFESIJE PRVI PUT SUSRETI NAKON STUDIJA?
Studenti se uključuju u praktičan rad već tokom studija. Počev od predmetnih vežbi na kojima student povezuje teorijska i praktična znanja, kreativno osmišljava gradivo, učestuje u različitim oblicima grupnog rada, omogućava mu da stekne veštine koje su od posebnog značaja za ovladavanje profesijom psihologa. Osim toga, stručnu praksu student može realizovati u centrima i ustanovama, predviđenih studijskim programom, a u skladu sa afinitetom studenta i trenutnim kapacitetima izabrane ustanove.
Studijski program pripada polju društveno-humanističkih nauka, oblast psihološke nauke. Studenti dobijaju zvanje diplomirani psiholog, koje je definisano Pravilnikom o listi stručnih, akademskih i naučnih naziva. Skraćeni naziv je dipl.psih.
ŠTA DIPLOMIRANI PSIHOLOG RADI?
S obzirom da je psihologija nauka primenjenog karaktera, mogućnosti za rad u oblasti psihologije su mnogobrojne.
Ukoliko se opredeli za kliničku psihologiju, njegovi zadaci uključuju psihodijagnostičku procenu, izradu plana lečenja, pružanje različitih vrsta psihosocijalne podrške pojedincima i grupama. Ukoliko nastavi svoje usavršavanje u oblasti psihoterapije, psiholog se bavi savetovanjem i psihoterapijom sa osobama koje se suočavaju sa mentalnim problemima, kao i zdravim osobama koje žele da rade na ličnom rastu i razvoju. U oba slučaja rad psihologa je usmeren na očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva. Pored toga, značajan je doprinos psihologa u edukativnom i vaspitno-obrazovnom radu, koji je zasnovan na saznanjima iz razvojne i pedagoške psihologije.
U okviru industrijske i organizacione psihologije, psiholozi se najčešće opredeljuju za oblast ljudskih resursa, gde rešavaju konflikte unutar organizacije, analiziraju psihološke aspekte grupnog funkcionisanja u cilju poboljšanja upravljanja timovima i kolektivima, bave se pitanjima orijentacije, adaptacije i razvoja zaposlenih, uključeni su u različite propagandne i marketinške aktivnosti.
U poslednje vreme sve je popularnija oblast socijalne psihologije, gde psiholozi bave problemima socijalizacije, pitanjima socijalnog identiteta (etničkog, religioznog, kulturnog i dr.), analiziraju vrednosne orijentacije i socijalne stavove stanovništva, izučavaju dinamiku grupa i grupnih odnosa, a sve u cilju borbe protiv stereotipa, predrasuda, diskriminacije, kao i sprečavanja međugrupnih konflikata i destruktinih posledica različitih oblika masovnog ponašanja.
Psiholog može izabrati i karijeru u okviru naučno-istraživačkog rada koji omogućava planiranje i sprovođenje istraživanja, prikupljanje, obradu, interpretaciju rezultata i izvođenje zaključaka, radi potvrde teorijskih postavki i unapređenja postojećih saznanja.
GDE SVE DIPLOMIRANI PSIHOLOZI MOGU DA RADE?
Imajući u vidu širok spektar delatnosti psihologa, on može da radi u zdravstvenim ustanovama različitog tipa (klinike, savetovališta i sl.), u različitim institucijama socijalne zaštite (centri za socijalni rad, domovi za stara lica, ustanove za nezbrinutu decu, centri za bolesti zavisnosti i sl.), u vaspitno-obrazovnim ustanovama (predškolske ustanove, škole, univerziteti), u radnim organizacijama, društveno-humanitarnim organizacijama, naučno-istraživačkim institucijama i laboratorijama. Osim navedenog, velike su mogućnosti psihologa za realizaciju privatne prakse.
DA LI U SRBIJI IMA POSLA ZA PSIHOLOGE? DA
Uz bogat arsenal znanja i veština, diplomirani psiholog ima velike mogućnosti za zaposlenje. Svoje mesto psiholog može naći kako u državnom, tako i u privatnom sektoru, u nacionalnim i međunarodnim organizacijama, a takođe je slobodan da otpočne privatnu praksu.
Prema zvaničnim podacima, psihologija spada u tri najtraženije profesije u Srbiji i ta potražnja iz godine u godinu raste. To nesumnjivo govori da su psiholozi danas itekako potrebni. Jedan od osnovnih razloga su brze i radikalne promene u društvu koje rezultiraju promenama u međuljudskim odnosima, vrednostima, načinu života. U kriznim vremenima, čiji smo svedoci proteklih nekoliko godina, te promene poprimaju destruktivan karakter. Stoga, psiholog nije samo poznavalac svoje struke, već i neophodan član društva, koji radi za dobrobit ljudi.
PREDMETI
Prva godina
- Uvod u psihologiju
- Kognitivna psihologija
- Filozofija nauke sa metodologijom psiholoških istraživanja
- Osnovi pedagogije
- Funkcionalna anatomija sa fiziologijom
- Statistika u psihologiji
- Psihologija učenja
- Engleski jezik 1
- Izborni blok 1: Komunikacija i kultura; Globalizacija i promene društva; Uvod u estetiku
- Izborni blok 2: Uvod u antičku retoriku: Istorijski uvod u psihologiju
DRUGA GODINA
- Razvojna psihologija 1
- Opšta psihopatologija
- Engleski jezik 2
- Osnove socijalne psihologije
- Motivacija i emocije
- Razvojna psihologija 2
- Psihologija ličnosti 1
- Psihometrija
- Izborni blok 3: Kreativnost i kritičko mišlјenje; Veštine medijacije
- Izborni blok 4: Problemi zavisnosti; Osnove interpersonalnih veština
- Pedagoška praksa 1
TREĆA GODINA
- Psihologija ličnosti 2
- Socijalna psihologija
- Psihologija rada
- Asocijalno i delinkventno ponašanje
- Pedagoška psihologija
- Klinička psihologija
- Psihopatologija dece i adolescenata
- Uvod u etiku
- Izborni blok 5: Organizacione promene i razvoj; Senzorna integracija i senzorna disfunkcija
- Izborni blok 6: Sociologija porodice; Teorija organizacije nastave; Grupni rad sa iskustvenim grupama
- Pedagoška praksa 2
ČETVRTA GODINA
- Uvod u psihoanalizu
- Klinička procena 1
- Marketing i ponašanje potrošača
- Psihologija zrelog doba i starenja
- Evaluacija znanja i obrazovnih ishoda
- Pedagoška praksa 3
- Osnovi savetovanja i psihoterapijeSanja Đurđević
- Klinička procena 2
- Izborni blok 7: Uvod u okupacionu terapiju; Teorija i praksa interkulturnih komunikacija
- Izborni blok 8: Psihologija darovitosti; Metodika nastave psihologije
- Stručna praksa
- Predmet završng rada – istraživački rad
- Završni rad – izrada i odbrana