Psihologiju kao nauku karakteriše proučavanje određenih pojava prema utvrđenim postupcima, naučnim metodama, tehnikama kao i povezivanje novih saznanja sa već stečenim znanjima. Ona svoje zaključke izvodi  na osnovu brižljivog prikupljanja i proveravanja podataka. Takođe, psihologija kao struka ili profesija ima veoma široku primenu. Primena psihologije je moguća u svim delatnostima gde su ljudi aktivni u međusobnim odnosima.

Danas je psihologija u stvari sistem naučnih disciplina, jer imamo posebne psihološke discipline za izučavanje pojedinih grupa psiholoških pojava i  njihov broj stalno raste. Samim tim otvara široku mogućnost primene u različitim društvenim domenima.

Rezultati psiholoških znanja i istraživanja su neophodna i imaju značajnu primenu: u nastavi, vaspitanju, zdravstvu, radu itd…

Deset mesta na kojim mogu da rade psiholozi u Srbiji nakon diplomiranja:

  1. Škole i vrtići – (kao stručni saradnik u školama i vrtićima sagledavajući psihološku stranu vaspitanja i obrazovanja, dok u srednjim školama ima  prostora da predaje, u zavisnosti od tipa škole, predmete: Psihologija, Veštine komunikacije, Poslovna psihologija, Psihologija potrošača, Psihologija u turizmu, Zdravstvena psihologija, Dečija psihologija i Građansko vaspitanje).
  2. Zdravstvene ustanove – (kao zdravstveni saradnik u Domu zdravlja, zatim na odeljenjima za Pedijatriju u razvojnom savetovalištu, odeljenjima za Pshijatriju, Neurologiju, Onkologiju primenjujući znanja iz Kliničke psihologije, psihodijagnostike i psihoterapije).
  3. Radne organizacije, firme ili kompanije (kao psiholog u ljudskim resursima, bavi se psihološkim faktorima koji dovode do uspeha u radu, profesionalnom selekcijom i regrutacijom odgovarjućih kandidata po profilu ličnosti i sposobnosti za određenu radnu poziciju, primenom znanja iz Psihologije rada i organizacije.
  4. Vojska i policija – (psiholog u Vojsci ili policiji procenjuje psihološke kapacitete zaposlenih, ličnost i ponašanje u „kritičnim situacijama“, takođe pruža i psihološku podršku u prevazilaženju određenih psiholoških poteškoća koje nosi ovaj poziv).
  5. Kazneno popravni zavodi ili domovi (psiholog u zatvoru primenjuje znanja iz Forenzičke psihologije radi psihološkog profilisanja ličnosti osuđenih lica na izdržavanju kazne i primeni određenih tretmana radi resocijalizacije i integracije lica nakon izdržavanje kazne).
  6. Centri za socijlani rad – (bavi se problemima u porodici, nasiljem, razvodom braka, usvajanjem dece, maloletnim prestupnicima, procenom podobnosti za starateljstvo, takođe u saradnji sa Sudom ili Tužilaštvom, radi psihološka veštačenja – procenu intelektualnog kapaciteta dece, procenu podobnosti davanja iskaza na Sudu u svrhu svedočenja i dr.).
  7. Nacionalna služba za zapošljavanje – (bavi se karijernim informisanjem i savetovanjem mladih i nezaposlenih lica, profesionalnom selekcijom kandidata za posao i uključivanje u obuke i treninge).
  8. Agencije za istraživanje javnog mnjenja i tržišta – (primenjuje kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja u razumevanju psiholoških faktora koji utiču na ponašanje u društvu: politički izbori, marketing i ponašanje potrošača).
  9. Privatna psihološka praksa – (procena ličnosti, psihološko savetovanje i psihoterapija).
  10. Sportski savezi – (bavi se procenom psiholoških kapaciteta i psihološkom pripremom sportista pre utakmica).

Aleksandar Stevanović